Produženi boravak neobvezan je oblik odgojno-obrazovnog rada namijenjen učenicima razredne nastave koji se provodi izvan redovite nastave i ima svoje pedagoške, odgojne, zdravstvene i socijalne vrijednosti.
Suvremeni način života sve većem broju roditelja nameće potrebu zbrinjavanja djeteta mlađe školske dobi koje nakon redovne nastave odlazi kući i bez nadzora provodi vrijeme do dolaska roditelja. Samostalan boravak kod kuće često izlaže dijete mnogim opasnostima, a strah i briga roditelja za dijete tijekom radnog dana nameću potrebu za organiziranom brigom o djetetu. Škole time dobivaju novu i zahtjevniju ulogu koja od zaposlenika zahtijeva organiziraniju skrb za dijete tijekom cijelog dana.
Produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne nastave – produženi boravak, jedan je od modela kojim se mogu kvalitetno i sustavno riješiti navedeni problemi, osobito u urbanim sredinama. Nova uloga škole na taj će način biti maksimalno i racionalno iskorištena jer pruža nebrojene mogućnosti djelovanja u svrhu pravilnog razvoja i rasta svakog djeteta u kvalitetnu osobu, korisnu svojoj obitelji i zajednici (Rad u produženom boravku, S. Urek i B. Petljak Jakunić).
Osnovne škole organiziraju produženi boravak za potrebe svojih učenika. Produženi boravak organizira se za učenike I. i II. razreda o čemu odlučuje Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport na osnovi obrazloženog prijedloga škole.
Odgojno-obrazovna skupina produženog boravka ustrojava se, u pravilu, od učenika istog razreda (redovita odgojno-obrazovna skupina), ali i iznimno u kombinaciji kao kod nas.
Osnovne škole, na osnovi iskazanih potreba i interesa roditelja, dostavljaju na kraju svake školske godine prijedlog ustroja odgojno-obrazovnih skupina produženog boravka za iduću školsku godinu.
Dnevno trajanje produženog boravka je od 7:00-12:30 sati, odnosno od 11:00 do 17:00 sati, ovisno o rasporedu na nastavi. Dužnost je i obveza svakog roditelja na vrijeme doći po svoje dijete, a najkasnije do 17 sati do kada traje dežurstvo u produženome boravku. Odlazak djeteta kući iz produženog boravka prije 16 sati nije moguć ako to prije nismo dogovorili. Također, u tjednu kada je boravak ujutro, dogovoreno je vrijeme dolaska do 7:30 sati kako bismo mogli započeti s radom. Naravno i u ovom slučaju postoje iznimke.
Pravilo je da roditelji pravodobno pisano ili usmeno najave učiteljici u produženom boravku izlazak djeteta iz produženog boravka ukoliko zbog opravdanih razloga odlazi iz škole prije uobičajenog vremena. Važno je iz sigurnosnih razloga navesti u obavijesti kada će i na koji način ili s kim učenik napustiti prostor škole pa se stoga i na početku godine ispunjavaju suglasnosti koje osiguravaju dijete, roditelja i učitelja za siguran odlazak iz škole sa poznatom osobom.
Škola trajanje produženog boravka usklađuje s potrebama zaposlenih roditelja te svojim organizacijskim i prostornim uvjetima.
U produženom se boravku izmjenjuju odmor, vrijeme za učenje, vježbanje i ponavljanje te organizirano vrijeme, a učenicima koji pohađaju produženi boravak, osigurana su tri obroka: doručak, ručak i užina. Roditelj program produženog boravka, odnosno obroke plaća 1,99 € po danu.
Pedagoška i metodička koncepcija rada u produženom boravku, kao i u nastavi, zasniva se na zadovoljavanju potreba učenika i konkretnim pedagoškim utjecajem na njih.
Nastavne metode prilagođene su specifičnom radu u produženom boravku uvažavajući potrebu za slobodnim vremenom učenika, organiziranim vremenom koje ustrojava učiteljica i samostalnim učenjem učenika uz nadzor i metodičku intervenciju učiteljice po potrebi.
Rad je u produženom boravku drugačiji od rada u redovitoj nastavi, ali je usklađen s nastavnim sadržajima koje je učiteljica, koja radi u nastavi, realizirala na nastavi. Učiteljica zaposlena u produženom boravku s učenicima, osim ponavljanja i uvježbavanja nastavnih sadržaja koje su učenici usvajali na nastavi te pisanja domaće zadaće, osmišljava i načine kreativnog provođenja preostaloga vremena kroz učenje i igru.
To postiže kroz sljedeća područja:
jezično-komunikacijsko
matematičko-logičko, znanstveno-tehnološko
socijalizaciju, odnos prema sebi, zdravlju, okolini i radnim obvezama
kulturno-umjetničko
igre, sport i rekreaciju.
Prilikom osmišljavanja načina kreativnog provođenja vremena, učiteljica-voditeljica produženoga boravka, vodi brigu o željama, potrebama i sklonostima učenika.
Cilj je rada svake učiteljice-voditeljice produženoga boravka, naučiti učenike kako učiti te prilagodbom nastavnih metoda kod učenika razvijati samopoštovanje, samopouzdanje, odgovornost za svoj rad i svoje postupke, povjerenje u druge učenike, znatiželju, samovrednovanje, zdrav moral, osjećaj uspješnosti, snalažljivost, okretnost, pravo na pogrešku i prihvaćanje pogrešaka kod sebe i drugih. U produženom boravku povezuju se igra, učenje i rad. Učenike se uči samostalnosti pri pisanju zadaće, pospremanju knjiga za nastavu te stjecanju radnih navika za budućnost kada više neće polaziti boravak.
Kroz individualne razgovore s učiteljicom iz produženog boravka, roditelji saznaju kakvo je dijete bilo u školi, kako usvaja nastavni sadržaj prilikom uvježbavanja, koliko je spremno pomoći i kako prihvaća pomoć u skupnom radu, kako reagira na umor, kako se ponaša u blagovaonici, koliko sudjeluje u održavanju urednosti učionice i slično. Sve su to vrlo važni pokazatelji u razvoju djeteta. Roditeljima i učiteljicama važno je suradnički komunicirati za dobrobit svakog učenika uključenog u rad produženog boravka.
Izmjenama igre, čitanja priča, učenja, odmora, vježbanja i razgibavanja, šetnje, pjevanja, ponavljanja, crtanja, razgovora želimo stvoriti osjećaj zadovoljstva kod svih učenika u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno sretno dijete koje će voljeti školu. Veliku važnost pridajemo boravku na svježem zraku te nastojimo čim više vremena provoditi vani ukoliko nam to vrijeme dopušta.